Favna

Šišmiši roda Plecotus prepoznatljivi su po dugim ušima, no kad miruju sklapaju ih ispod krila. Hrane se uglavnom noćnim leptirima, mušicama, sitnim kornjašima, ali i gusjenicama te paucima koje ulove izravno s grančica i listova. Tipično stanište čine listopadne miješane šume. Dugouhi šišmiši većinom ne migriraju, a najdalje zabilježene migracije su one između ljetnih i zimskih skloništa, na udaljenosti od nekoliko desetaka kilometara. Ljetne porodiljne kolonije formiraju najčešće u dupljama drveća ili na tavanima crkava i zgrada, dok im kao zimsko sklonište najčešće posluže špilje, podrumi i tuneli.

U mješovitim šumama planinskog područja obitava jastrebača, velika sova koja je bojom perja prilagođena okolišu pa obzirom na prisutnost snijega, ima svjetlije perje iako postoji i tamnija forma. Naziv je dobila po tome što ima duži rep od drugih sova. Resasti rubovi te velika površina krila omogućuju polagane zamahe što let čini gotovo nečujnim, a nju vrhunskom grabežljivicom koja se hrani glodavcima i manjim pticama. Kosti, dlaku, perje i ostale neprobavljene ostatke izbacuje u obliku gvalica.

Puh je prava spavalica! U zimskome snu provede čak više od pola godine što duže od svih drugih sisavaca. Kad se na proljeće konačno probudi, najprije provjeri pupove iz kojih će kasnije nastati plodovi poput bukvice ili žira koji su njegova najslasnija hrana. Ukoliko nema dovoljno pupova, vratit će se u svoje skrovište i nastaviti spavati do idućeg proljeća. Rimljani su puhove lovili i pripremali na razne načine, smatrali su ih pravom delikatesom.

Čovječja ribica (foto: M. Pršina, arhiv ZRSVN).

Davne 1689. godine Janez Vajkard Valvasor pisao je o zmajevim mladuncima koje je primijetio u izvoru Lintvern blizu Vrhnike. Nije znao o kojim životinjama se radi te ih je opisao: »Sigurno neka vrsta guštera ili podzemni crv koji se nalazi i na drugim područjima.« Već tada je bio svjestan da se ispod zemljine površine nalazi nešto tajanstveno i skriveno – podzemni svijet jama. Približno sto godina kasnije vodila se bitka za njezin opis i prestiž u kojoj je Joseph Nicolai Laurenti pretekao Giovannija Antonia Scopolija. Tako je čovječja ribica dobila svoje latinsko ime i postala prva jamska životinja na svijetu koja je dobila znanstveni opis. Scopoli ju je kasnije pravilno smjestio među vodozemce, a ne među ribe kao što možda ukazuje njezin slovenski naziv. Godine 1801. predstavljena je u Londonu tadašnjim znanstvenicima te je postala svjetski poznata. Istraživači su životinje uspjeli pronaći u jamama na Dinarskom krasu u Sloveniji, Italiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori. Primjerke su iz Slovenije slali diljem svijeta, u dvije europske jame su ih čak probno naselili, gdje žive i danas.

 

Tankovratni podzemljar (foto: C. Mlinar, arhiv ZRSVN).

Priča tankovratnog podzemljara nešto je mlađa, ali ništa manje zanimljiva. Godine 1831. otkrio ga je u Postojnskoj jami jamski vodič Luka Čeč. Odnio ga je grofu Hochenwartu, a taj Ferdinandu Schmidtu, amaterskom entomologu koji je živio u Ljubljani te je zbog nedostatka vlastitog vrta proučavao kukce. Kukca je opisao, dao mu latinski naziv i slovensko ime drobnovratnik. To je bio prvi opisani jamski kukac na svijetu. Životinji je nedostajao dio tijela, zato je Schmidt ponudio nagradu onome tko mu donese cijelog kukca. Dugih šesnaest godina nakon toga sam ga je pronašao. Tijekom potrage otkrio je i opisao brojne druge jamske životinje i tako pokazao znanstvenicima posve novi svijet ispod nas. Postojnska jama time je postala kolijevka svjetske speleobiologije, dakle biologije jamskih životinja.

Zanimljive činjenice

SPAVANJE MEDVJEDA

Jeste li znali da ne idu svi medvjedi zimi u brlog? Sve ovisi o ponudi hrane u jesen (kada medvjed gomila salo) i zimi (kada je hrane puno manje). Ako je medvjed naviknut na izvore hrane blizu ljudi (kompost, kante za smeće, divlja odlagališta, kolinje), neće ići na zimsko spavanje, nego će zalaziti u selo.

SPAVANJE MEDVJEDA

KORIJENJE DRVEĆA

Jeste li znali da korijenje drveća seže dalje od njegove krošnje? U šumi se korijenje drveća prepliće i time štiti šumsko tlo od erozije.

KORIJENJE DRVEĆA

POTKORNJACI

Jeste li znali da su potkornjaci poligamisti? Samac u drvetu smreke napravi grizotinu i u nju poziva ženke. Obično se odazovu dvije ili tri ženke. Nakon oplodnje svaka ženka izdubi svoj hodnik izvan grizotine i u udubine odlaže jaja.

POTKORNJACI

CVIJET

Jeste li znali da nemaju sve biljke šarene cvjetove? Uz Ajdovski zid, u Kobiljem curku i u Lanišču, možete tijekom travnja promatrati kranjski bijeli bun s ljubičasto-smeđim cvjetovima. Biljka je otrovna.

CVIJET

VODENJACI I MUKAČI

Jeste li znali da vodenjaci i mukači imaju boje upozorenja samo na trbuhu? Mukači se u slučaju opasnosti bace na leđa, saviju svoj trbuh u žarkim bojama te se prave mrtvi. Grabežljivci misle da je životinja mrtva i napuhnuta, dakle nejestiva.

VODENJACI I MUKAČI

BEZSTROPNA SPILJA

Jeste li znali da je bezstropna spilja nastala zato jer joj se stanjio i nakon toga propao strop? U budućnosti će se isto dogoditi Postojnskoj jami i izgledat će kao jama pored rimskog zida u mjestu Vrhnika.

BEZSTROPNA SPILJA